Labinski vizionari

Doživite osobnu inspiraciju i upoznajte stari grad Labin s nadahnjujućim pričama o labinskim vizionarima svjetskog glasa: hrabrim rudarima Labinske republike, uzbudljivom životu protestantskoga reformatora Matije Vlačića Ilirika, izumitelju brzinomjera Josipu Belušiću, prvoj istarskoj socijalnoj aktivistici i pedagoginji Giuseppini Martinuzzi te plemićkim obiteljima  Scampicchio i Battiala-Lazzarini. Narodni muzej, najveća atrakcija staroga grada, privući će vas rudarskim tunelom u baroknoj palači, renesansne palače odvest će vas u prošlost labinskih plemića, a u donjem gradu možete posjetiti  Pijacal, zaštićeni kompleks industrijske kulturne baštine s rudarskim šohtom, Lamparnom te novom futurističkom Gradskom knjižnicom. Obilazak završite posjetom rudarskoj Raši, najmlađem istarskom gradiću.

Narodni muzej Labin

Posjetite jedan od najatraktivnijih hrvatskih muzeja smješten u baroknoj palači Battiala-Lazzarini i upoznajte bogatu rudarsku povijest Labina razgledajući muzejske podrume u kojima se nalazi tunel sa 150 metara dugim rudarskim postavom.

Vodič Lonely Planet zbog ove je atrakcije Narodni muzej Labin uvrstio među 10 najoriginalnijih muzeja u Hrvatskoj. Nakon doživljaja života labinskih rudara, kroz bogatu povijest od labinske Uskočke bitke do strašnoga Zakona kotla provest će vas interaktivne karte i glazbeni zapisi tradicionanih istarskih instrumenata, a tu ćete otkriti i priču o izumitelju brzinomjera fizičaru i matematičar Josipu Belušiću, rođenu u selu Županići kraj Labina. On je 1888. konstruirao prvi električni brzinomjer bez kojeg je danas nezamislivo funkcioniranje automobila, zrakoplova i brodova.

Ulica 1. svibnja 6

T +385 (0)52 852 477
M +385 99 261 3276

narodni.muzej.labin@pu.t-com.hr

Radno vrijeme: pon. - pet. 10 - 13 sati
Srpanj i kolovoz:  10 - 13 i 18 - 22 sata, nedjeljom zatvoreno.

Organizirane grupe uz prethodnu najavu i izvan naznačenog vremena.

Memorijalna zbirka Matija Vlačić Ilirik

U Memorijalnoj zbirci saznajte sve o uzbudljivu životu protestantskoga reformatora Matije Vlačića Ilirika (3. 3. 1520., Labin - 11. 3. 1575., Frankfurt na Majni), najbližega suradnika Martina Luthera i jednoga od najutjecajnijih europskih umova 16. stoljeća.  Vrstan teolog, povjesničar Crkve te profesor latinskoga i grčkoga jezika, Matija Vlačić napisao je više od 200 knjiga. Zbirka se nalazi u blizini Narodnoga muzeja u  palači Francovich, gdje možete razgledati kopije njegovih najpoznatijih djela: „Magdeburške centurije“ - povijest Crkve u 13 tomova i „Ključ Svetoga pisma“. Saznajte kako je Matija postao protestant pod utjecajem ujaka fra Balda Lupetine, mučenika inkvizicije u Veneciji, kako se sprijateljio sa začetnikom reformacije Martinom Lutherom te uspio imati čak 19 djece.

Giuseppine Martinuzzi 7, Labin

T +385 (0)52 852 477
M +385 (0)99 261 3276

Radno vrijeme: pon. - pet. 10 - 13 sati
Srpanj i kolovoz:  10 - 13 i 17 - 19 sati, nedjeljom zatvoreno.

Organizirane grupe uz prethodnu najavu i izvan naznačenog vremena.

Marenda na bedemima

Nakon romantične šetnje između plemićkih palača tihim uličicama i trgovima punih umjetničkih galerija, odmorite se na najljepšem šetalištu staroga grada uz tradicionalnu marendu ili ručak. Na gradskim bedemima s pogledom na zelenoplavi akvatorij Rapca te otoke Cres i Lošinj kušajte starinsku maneštru, slane inćune sa sušenom rajčicom i kaparima, tagliatelle sa svježom rakovicom i ribarski krumpir, lignje punjene pršutom i šparogama, jetrica na šugo s kapulom i crnim vinom te se zasladite fritulama s grožđicama uz domaću rakiju. Uživajte u duhu starina i pogledu iz snova uz čašu labinske malvazije ili merlota.

Restoran Kvarner
Šetalište San Marco bb, Labin

T +385 (0)52 852 336

www.kvarnerlabin.com

Giuseppina Martinuzzi

U predjelu Rialto, nasuprot staroj gradskoj jezgri, nalazi se rodna kuća najslavnije Labinjanke, prve istarske socijalistkinje, pedagoginje  i političarke Giuseppine Martinuzzi (14. 2. 1844. Labin - 25. 11. 1925. Labin ). Pitoreskno dvorište te kuće još uvijek odiše duhom labinskoga građanstva. Giuseppina Martinuzzi rođena je u obitelji uglednoga labinskog podestata Giovannija Martinuzzija, čija se obitelj početkom 18. stoljeća doselila iz Furlanije. Giuseppina je poput mnogih djevojaka iz ondašnjega visokog društva željela postati učiteljicom te je u 32 godine rada s djecom radnika i seljaka u školama od Trsta do Starog Grada na Hvaru, postala omiljenom 'učiteljicom siromašnih'. Njezino djelo Manuale Mnemonico (Mnemonički priručnik) iz 1866. godine primjer je stvaranja shema koje olakšavaju pamćenje gradiva. Početkom 20. stoljeća politički se aktivirala i strastveno zastupala ideje humanoga socijalizma te objavila svoje najpoznatije djelo socijalnoga karaktera, poemu Ingiustizia (Nepravda), zbog čega se smatra i jednom od prvih svjetskih socijalistiknja. Kao socijalistkinja održala je mnogobrojne javne govore zastupajući prava djece, radnika i posebno žena te se zalagala za suradnju hrvatskoga i talijanskog naroda u Istri. Na drugom katu Narodnoga muzeja može se razgledati secesijski namještaj iz njezina labinskog stana, Mnemotehnički priručnik i osobne bilježnice.

Labinska republika i rudnik kulture

Rudarstvo je obilježilo povijest Labinštine, koja je desetljećima živjela od kopanja ugljena. Na ovom je prostoru došlo do jedne od prvih pobuna protiv fašizma u Europi. Bio je to štrajk i samouprava rudara Labinštine, poznat pod nazivom Labinska republika, a trajao je mjesec dana: od 2. ožujka do 8. travnja 1921. godine. Štrajk je započeo kada se nekolicina rudara okupila na trgu u Vinežu u znak prosvjeda protiv fašista koji su u Pazinu zlostavljali njihova sindikalnoga vođu Giovannija Pipana. Rudari su zatim zauzeli rudnike i rudarska postrojenja, minirali prilaze oknima te organizirali naoružane postrojbe. Politička i socijalna pitanja rješavao je rudarski komitet na čelu s Pipanom, a potporu im je davao i plemić Giovanni Tonetti (Crveni barun). Upravi rudnika postavljeni su ekonomski zahtjevi te su rudari nakon nekoliko dana sami organizirati proizvodnju: sišli su u jame i postavili svoga rukovoditelja. Uprava je najprije taktizirala, a onda je 8. travnja pokrenula iznenadnu vojnu i redarstvenu akciju s kopna i mora. Slabo naoružani i neiskusni rudari morali su odustati. Uslijedila je odmazda tijekom koje je uhićeno četrdesetak pobunjenika koji su nakon sudskog procesa u Puli oslobođeni. Sjećanje na slavnu prošlost danas se čuva u Podlabinu, planskom naselju izgrađenom  za potrebe rudarenja čije je središnji dio Pijacal zaštićeni kompleks industrijske kulturne baštine. Tu se nalazi šoht  - glavni ulaz u rudnike duboke 150 metara, Lamparna i nova futuristička Gradska knjižnica. Monumentalna Mramorna dvorana upravne zgrade Istarskih ugljenokopa Raša, u kojoj su se primale plaće i dizali štrajkovi, pretvorena je u suvremeni rudnik kulture. 

Gradska knjižnica Labin
Rudarska 1/A, Labin

T +385 52 852 257

gradska.knjiznica.labin@pu.t-com.hr
www.gk-labin.hr

Radno vrijeme:
pon. - pet.:  8 -19 sati
sub.:  8 - 13 sati

Raša

Povijest rudarstva nezamisliva je bez posjeta Raši, najmlađem istarskom gradiću, udaljenom 5 km od Labina. Raša (Arsia) dobila je naziv po istoimenoj rijeci, a njezina povijest započinje sredinom tridesetih  godina 20. stoljeća kada u udolini potoka Krapna na osobnu Mussolinijevu inicijativu počinje nicati grad za potrebe rudarenja. Arhitektonski projekt studija Pulitzer iz Trsta za tri tisuće stanovnika sagrađen je za svega 547 dana i svečano otvoren 4. 11. 1937. godine. Kuće su se grijale na gradsku toplanu, sagrađena je škola, vrtić i hotel, a dvije glavne usporedne ulice susreću se na glavnom gradskom trgu, gdje se nalazi  crkva sv. Barbare, zaštitnice rudara. Izgrađena je u obliku prevrnutoga rudarskog vagoneta, zvonik podsjeća na tradicionalnu rudarsku lampu, a hodnici na rudarske hodnike. Rudarima je posvećen i muzej smješten u zvoniku crkve.

Okusi mora i šuma

Bez obzira na to koje je godišnnje doba, na središnjem trgu u starom gradu dočekat će vas zamamni mirisi pizza i domaćih tjestenina spravljenih s plodovima iz labinskih šuma, povrtnjaka i Jadranskoga mora. S pogledom na Torjon i vrata Sanfior, iz skrivenih šumskih gajeva zavest će vas šumska pizza s istarskim crnim tartufima, u morskoj pizzi pronaći ćete blago jadranskoga podmorja, a povrtna i gorska pizza pružit će vam slasne okuse domaćega povrća te istarskoga  pršuta i kobasica. Uz domaće njoke, fuže i pljukance, svakako probajte labinske pasutice s bakalarom.

Pizzeria Napoli
Titov trg 7, Labin

T +385 (0)52 852 261

info@pizzeria-napoli.hr
www.pizzeria-napoli.hr