Kulturno - povijesna baština

Labin

Porta SanfiorPorta Sanfior - glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav Serenissime. Top iz doba Austrije na Torjon je postavljen po drugi put 1995. godine.

Barokna palača obitelji Battiala-Lazzarini danas je preuređena u narodni muzej. Njeni posljednji vlasnici grofovi Lazzarini, koji su imali i više posjeda na Labinščini napustili su je poslije 2. svjetskog rata.

Trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije podignuta je 1336.godine na temeljima crkvice iz 11. stoljeća. Obnavljana je u više navrata, a posljednji put 1993. godine. Na njeno pročelje 1604 godine postavljen je venecijanski lav s kuglom u ustima - simbol priznavanja vlasti Mlečana u Labinu. Potkraj tog stojeća, 1688. godine na isto se pročelje postavlja barokni kip senatora Antonia Bollania, ratnika protiv Turaka. To je poprsje jedan od najljepših primjera svjetovnog kiparstva Istre u 17. stojeću. Desno od crkve nalazi se palača poznate plemenitaške obitelji Schampicchio, koja je kapelicom povezana uz župnu crkvu.

Crkva Rođenja Blažene Djevice MarijeCrkvu Rođenja Blažene Djevice Marije krasi šest mramornih oltara, među kojima i oltar s relikvijama Sv. Justa prenijete 1664. godine iz Rima. Glavni oltar ima palu s likovima Blažene Djevice Marije, Svete Paoline i Svetaca Justa, Sergeja, Julijana, Tome i Jakova. Autor je Natale Schiavone rodom iz Dalmacije. Mnogo vrednija je slika na oltaru Majke Božje Karmelske iz 17. stoljeća, koji se pripisuje proslavljenom slikaru Jacopu Negritiju, poznatijem kao Palma Mlađi. Autor slika Križnog puta je labinski slikar Valentin Lukas iz 19. stojeća.

Loža - ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život, objavljivale novosti te sudske presude, a seljaci svake nedjelje i u sajmenim danima plesali. Izgrađena oko 1550. godine, a kasnije dobila i lapidarij. Ispred lože nalazio se i stup sramote.

Rabac

Crkva Svetog Andrije iz 15. stoljeća je najstarije graditeljsko nasljeđe ovog ljetovališta.